Hrvatska

STANOVNIŠTVO: 4.390,751 (procjena iz srpnja 2002.) GLAVNI GRAD: Zagreb USTROJSTVO VLASTI: Parlamentarna demokracija NEOVISNOST: 25. lipnja 1991. (proglašenje neovisnosti od Jugoslavije) BDP: 38,9 milijardi dolara (procjena iz 2002.) VALUTA: Kuna (HRK) VJEROISPOVIJESTI: Rimokatolička 76,5%, pravoslavna 11,1% , muslimanska 1,2%, protestantska 0,4%, ostale i nepoznate 10,8% (1991) JEZICI: Hrvatski 96%, ostali 4% (uključujući talijanski, mađarski, češki, slovački i njemački).

VREMENSKA ZONA: GMT/UTC plus 1 sat, STRUJA: 220V, 50Hz MJERNE JEDINICE: Metrički sustav ZDRAVSTVENI RIZICI: nema VIZE: Državljani sljedećih država mogu ući i boraviti u Hrvatskoj do 90 dana bez vize: Australija, Kanada, Irska, Izrael, Japan, Novi Zeland, Ujedinjena Kraljevina, SAD i većina zemalja kontinentalne Europe. Jadranska obala Hrvatske idealna je za jedrenje, vožnju kajakom i ronjenje (trenutno jedan od najbrže rastućih turističkih sektora u Hrvatskoj). Brojne su mogućnosti za planinarenje i penjanje po stijenama. Trenutno, jedina međunarodna zračna luka u Hrvatskoj nalazi se u blizini glavnog grada Zagreba. Međutim, tranzitni letovi za Dubrovnik, Split, Zadar i mnoge druge destinacije lako su dostupni. Hrvatska mreža autobusnog i željezničkog prometa omogućava dobru povezanost za razumnu cijenu. U priobalnoj zoni moguće je putovati trajektom. Mreža autocesta trenutno se proširuje kako bi se uspješno odgovorilo na pojačane potrebe međunarodnog prometa.  

NACIONALNI PARKOVI: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit DALMATINSKI OTOCI: Dalmatinski otoci, koji se protežu duž hrvatske obale, čine tisuće velikih i malih otoka. Ovdje možete doživjeti bogatu baštinu ove regije, istražujući europske civilizacije koje su ovdje ostavile svoje trag posljednjih tisućljeća (grčke, rimske, ilirske, hrvatske i mletačke kulture i civilizacije). Jedinstvena barokna i renesansna arhitektura, drevna naselja, prekrasne plaže i nacionalni parkovi. Otok Hvar, koji pripada skupini srednjodalmatinskih otoka, smatra se jednom od najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Ponosi se najvećim brojem sunčanih dana u odnosu na ostale hrvatske otoke, kao i nizom jedinstvenih prirodnih znamenitosti te brojnim godišnjim kulturnim manifestacijama. Otok je dug 68 km, s najvećom širinom od 10,5 km. Hvar se nalazi između otoka Brača, Visa, Korčule, poluotoka Pelješca i Makarske rivijere. BRAČ je najveći dalmatinski otok, na kojem se nalazi po mišljenju mnogih najljepša plaža na Jadranu: Zlatni rat, smještena u drevnom naselju Bol. KORČULA, jedan od većih hrvatskih otoka, dom je poznatog istraživača Marca Pola. Njegova kuća sačuvana je u staroj gradskoj jezgri njegova rodnog mjesta KORČULE.   Mljet, otok koji se često opisuje kao „zeleni raj“, nalazi se na udaljenosti od 17 km od Korčule. Ozračje borove i hrastove šume jedinstveno je u regiji, kao i dva slana jezera na otoku: Veliko jezero i Malo jezero. Druga glavna atrakcija na otoku su Stonske zidine, izvorno djelo stanovnika Dubrovnika na obali za zaštitu od neprijateljskih napada.  Ribiči, koji su često u potrazi za tunom i trofejnim ulovima, ne bi smjeli propustiti priliku za posjetom otoku LASTOVO. Lastovo, oko kojeg se nalazi 46 malih otoka i mnoštvo okolnih pješčanih sprudova, smatra se pravim rajem za ribiče. Lastovo je također poznato po čuvenom narodnom karnevalu u kojem sudjeluju oduševljeni mještani.  OMIŠ U podnožju planinskog kanjona, gdje se rijeka Cetina ulijeva u Jadransko more, nalazi se povijesni grad Omiš. Ovaj gradić stoljećima je poznat po svojoj hrabrosti, srčanosti i sposobnosti da se obrani od stranih osvajača. Posjetitelji Omiša bit će oduševljeni njegovim pješčanim i šljunčanim plažama. U blizini samoga gradića, na ulasku u kanjon, nalazi se smaragdno-zelena rijeka Cetina s veličanstvenim vodopadom Gubavica. Radmanove Mlinice (u srcu kanjona, 3 milje od Omiša) pravi su raj za ljubitelje sportskih aktivnosti na otvorenom, koji mogu uživati u vožnji kajakom i raftingu na brzacima. Posjetitelji koje zanima istraživanje spomenika drevne i raznolike baštine ovog područja, ovdje mogu upoznati brojne znamenitosti koje će zaokupiti njihovu maštu, primjerice povijesnu utvrdu Starigrad i ostatke crkve Sv. Petra iz 16. stoljeća.   SPLIT je gospodarsko i administrativno središte Dalmacije s oko 200.000 stanovnika. Međutim, to ne umanjuje njegovu važnost kao kulturnog središta regije, kao i njegov geografski značaj polazne točke za posjetitelje otoka hrvatskog Jadrana. (Split je važna morska luka s redovitim trajektnim linijama prema otocima.) U Splitu se nalaze brojne znamenitosti od iznimnog povijesnog i kulturnog značaja, među kojima su Dioklecijanova palača, Hrvatsko narodno kazalište i brojni muzeji posvećeni umjetnosti, arheološki spomenici, kao i vjerski i svjetovni primjeri ljudskih dostignuća. Grad DUBROVNIK nalazi se na najjužnijoj točki Hrvatske na jadranskoj obali.  Živopisna luka Gruž, drevna i klasična arhitektura i svjetski poznate prirodne ljepote priskrbili su mu reputaciju „grada od kamena i svjetlosti“. Također, našao je svoje mjesto na UNESCO-vu popisu svjetske baštine. Od kamenih ulica do 2 kilometra dugih gradskih zidina, Dubrovnik je idealno mjesto za razgledavanje znamenitosti. Svakako vrijedi posjetiti Rektorovu palaču odnosno Knežev dvor, riznicu katedrale, Franjevački samostan iz koji datira iz 14. stoljeća te jednu od najstarijih sinagoga u Europi koja se nalazi u središtu grada, a potječe iz 15. stoljeća. 

Hrvatska kultura proteže na sva područja umjetnosti, od kiparstva preko slikarstva do književnosti. Hrvatska glazba je živahna kombinacija stilova i instrumenata. Kuhinja se mijenja od regije do regije, ali je najčešće okrepljujuća i ukusna. Vino se proizvodi u gotovo svakom dijelu zemlje. Hrvatska je zemlja bogate povijesti. Od rimskog doba, ona predstavlja raskrižje između istoka i zapada. Kolonizirali su je Grci još u 4. stoljeću prije Krista,  vlast nad ovim područjem kasnije je preuzelo Rimsko Carstvo, kada je Hrvatska postala crtom razdvajanja između Istočnog i Zapadnog Rimskog Carstva. Danas, u gradu Splitu nalazi se palača cara Dioklecijana, najveličanstveniji spomenik rimskog doba u istočnoj Europi. Nakon raspada Zapadnog Rimskog carstva u 5. stoljeću, slavenska plemena iz današnje Poljske doseljavaju se na ovo područje. Prvu hrvatsku državu osnovao je kralj Tomislav 925. godine. U ranom 16. stoljeću, Hrvatskoj je zaprijetila turska opasnost te se okrenula prema sjeveru, tražeći zaštitu austrijskog Habsburškog carstva. Sjeverna Hrvatska ostala je poluautonomna država unutar Carstva sve do 1918. godine. Istovremeno, dalmatinsku obalu preuzima grad-država Venecija pod čijom vlašću ostaje sve do Napoleonovog osvajanja tog područja krajem 17. stoljeća. 1835. godine, još uvijek članica habsburške krune, Sjeverna Hrvatska došla je pod vlast Austro-Ugarske Monarhije te je započeo politički i kulturni preporod. Nakon Prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dijelom Jugoslavije, čijim je dijelom ostala do proglašenja neovisnosti u lipnju 1991. godine. Nakon ove objave, uslijedilo je kratko razdoblje unutarnjih nemira koji su kasnije kulminirali, a zemlja je međunarodno priznata i primljena u UN u svibnju 1992. godine.